Naslov članka koji je objavio Dr Rafo Ferri u časopisu “Pomorstvo” br.7-8, Rijeka, 1968. na stranicama 213-215 po kojem se godinama smatrala 1838. godina začetkom parobrodarskog turizma.
1838. GODINA
Putovanje parobrodom Conte Mittrowsky
Današnji turizam poznat kao PLEASURE CRAFT pojavio se u našim krajevima već 1838. godine. Utemeljenost se zasniva na donjem popisu literature koja datira od 1838. i zadnjim radom iz 1995. godine.
Viaggio di Sua Maesta Federico Augusto, re di Sassonia, alla Dalmazia, Giovani Sartorio, Zara 1838.
Putovanje kralja Saksonskoga iz Trsta u Dalmaciu. Danica Ilirska 1838. Prijevod prethodnog djela Ljudevita Gaja.
Relazione del viaggio fatto nella primavera dell anno 1838. del re Federico Augusto di Sasonia nell Istria , Dalmazia e Montenegro, Bartolomeo Bisaoletto, Trieste 1841.
Sto trideseta godišnjica parobrodarskog turizma duž naše obale, Dr Rafo Ferri 1968.
Saksonski kralj Fridrih August II u Skradinu i na Krki 1838. Krešimir Čvrljak, Zagreb – Skradin 1995.
DANICA ILIRSKA – Ljudevita Gaja gdje u: Putovanje kralja Saksonskoga iz Trsta u Dalmaciu, u predgovoru kaže:
“Ako se ona izvjestja, koja se u njem o uzvišenom onom putniku nalaze, jur po sebi zanimiva, tako će doista tim većma varhu jedne pokrajine, koja premda se u tako zvanoj izobraženoh Europi nalazi,
ništanemanje mnogim, i istim domorodcem našim premalo jest poznata.”
Poslije nešto manje od tri mjeseca objave iz pera J. V. Sartoria konzula Saksonije u Trstu koji je imao čast putovati uz saksonskog kralja Fridrika Augusta Ljudevit Gaj je preveo i u DANICI ILIRSKOJ broj 35. od 1. rujan 1838 i broj 36. od 8. rujna 1838. objavio “Putovanje kralja Saksonskoga iz Tersta u Dalmaciu” u dva nastavka.
Parobrod na lopatice Conte Mittrowsky
Deveti parobrod u floti Lloyd austriaco imenom Conte Mittrowsky građen samo za prijevoz putnika i pošte dobio je ime po austrijskom plemiću iz Moravske. Bio je dužine 38 metara i 237 tona nosivosti, parni stroj je imao 60 hp i pogonio je brod lopaticama brzinom od 7 – 8 nautičkih milja. Imao je u pričuvi i jedra. Gradnja je završena 1837 godine. Na brodu je na krmi bio salon i nekoliko kabina sa ležajima, te paluba na raspolaganju putnicima. Sjedište Lloyda je bio Trst i polazišna tačka prvog putovanja koje je poduzeo saksonski kralj Fridrik August sa svojom pratnjom Istrom i Dalmacijom. Kako je kralj bio pasionirani botaničar to je uz liječnika, majordoma i ađutanta pozvao na putovanje i tršćanskog profesora botanike Biasoletta. Dio svite bio je i konzul Saske u Trstu Sartorio.
Kapetan na brodu bio je Triskoli, i pod njegovim zapovjedništvom krenuli su u ponedjeljak rano 22. 5. 1838. godine na putovanje od tri tjedna po mirnom moru duž istarske obale do Briona. Poslije Briona parobrod se zaustavio u Puli. U Zadar su pristali 24. 5. iako je saksonski kralj putovao inkognito isto mu je uprilićen protokolarni prijem. Šibenik su posjetili 25. 5. i poslije razgledanja katedrale i znamenitosti grada sa posebnim brodom sa šest veslača odvezli su se na izlet na Slapove Krke. U svim mjestima po razgledanju zanimljivosti kralj bi se odvojio sa svojim ađutantom i profesorom Biasolettom te bi se uputili u okolicu i po brdima da pokupe razne nove vrste flore u tom kraju. Slijedeći dan su posjetili Trogir i poslije se kočijom uputili do Solina i Splita. 27. 5. su proslijedili do Hvara i Visa. Kralj je bio oduševljen vidjevši kako ribari svijećama privlače i love srdele. 28.5. stigli su u Korčulu. 29. 5. pristali su u Gružu i kasnije pješice posjetili Dubovnik. U Kotor su stigli 30. 5. Na konjima su putovali do Cetinja u posjet Njegošu Crnogorskom vladiki. Dan poslije su na konjima otišli do Budve i brodom se vratili 2. 6.u Herceg Novi. 3. 6. po posjeti Orebiću, zaustavili su se na Neretvi u Opuzenu. 4. 6. su pristali u Maskarskoj, gdje se je kralj Fridrik sa pratnjom popeo na Biokovo. U Omišu su se zaustavili 6. 6. odakle je parobrod bez putnika proslijedio do Šibenika da nadopuni zalihe ugljena i istu večer stigao u Split. 8. 6. otputovali su za Lošinj, a dan poslije u Rijeku. 11. 6. popeli su se na Učku i zatim sa pratnjom kočijom zaputili se u Trst.
Saksonski kralj sa svojom pratnjom se je prevezao od Šibenika do Skradina i slapova Krke u brodu na vesla u kojem je veslalo šest kršnih momaka iz Zlarina.
Prilikom odlaska kralja Fridriha na parobrodu je bio i barun Josip Jelačić koji je od 1837-1841 u Zadru vršio dužnost guvernerova ađutanta.
1844. GODINA
Oglas od 25. 6. 1844. godine objvljen u službenim novinama Lloyda Austriaco. Cijena putovanja je bila 16 fiorina, radi usporedbe novina Gazzetta di Zara gdje se reklamiralo putovanje primjerak je imao cijenu 1 kreutzer.
Putovanje parobrodom IMPERATORE
Desetog juna 1844. i kasnije u više navrata objavljen je u službenom glasilu parobrodarske tvrtke iz Trsta LLOYD AUSTRIACO i lokalnim službenim novinama u Zadru Upozorenje (AVVISI). Prijevod oglasa: (svrha putovanja, ZNAČI NA PROSLAVU S. PETRA I PAVLA)
NAVIGACIJA NA PARU
AUSTRIJSKOG LLOYDA
Novi brod Imperatore, polazi u petak 28. tekučeg u 2 sata popodne (ako vrijeme dozvoli) odavde za
ŠIBENIK
gdje stiže ujutro slijedećeg dana, znači na proslavu S. Petra i Pavla, gdje će se nači drugi brod Društva s kojim se putnci mogu približti renomiranim, veličanstvenim
SLAPOVIMA RIJEKE KRKE
tik uz antički grad Skradin odakle se vračaju isti dan u Šibenik, na novo odlaze sa Imperatore u zoru dana 30. tekučeg za
ZADAR
i gdje polaze istu večer za TRST gdje je povratak ujutro dana ponedjeljka 1. jula. Cijena putovanja za odlazak i povratak bez razlike na mjesto ostaje fiksna u fiorinima 16. To samo za odlazak i samo za povratak određuje se prema postoječoj tarifi. Ležaji se iznajmljuju po cijeni od fiorina 1, za putovanje, dok ih bude slobodnih. Hrana i piče dobit će se na brodu po stalnim cijenama prema izloženim tarifama.
Pozivaju se putnici da se upišu na vrijeme u Ured za špediciju Društva, gdje se daju potrebne infomacijez za navedeno putovanje.
Trst, 10. lipnja 1844.
U nedostatku prave slike s obzirom na 1844. godinu gradnje postoji samo silueta parobroda IMPERATORE
Teretni parobrod na lopatice (paddle) Imperatore 13. u floti Lloyd Austriaco iz Trsta. Izgrađen u Trstu 1843. bio je namijenjen za dužobalni prijevoz tereta sa dvije štive, putnika i pošte. Tonaža je bila 550 tona, dužine 41 metar bez kosnika a pokretao ga je parni stroj od 160 hp. Parobrod Imperatore nije imao komandnog mosta, već se parobrodom upravljalo sa krme gdje su se kormilar i kapetan nalazili uz mehanizam za kormilarenje. Na sredini je bio parni stroj sa kotlom za paru i veliki dimnjak. Prema krmi uz kormilo do štive ispod palube bio je salon za putnike a uokolo prema bokovima broda ležaji na kat.
Kako je bio na prvom putovanju iz Trsta u Šibenik to je prije njega u Šibenik stigao Barone Sturmer manji parobrod na koji su prekrcani putnici zbog lakšeg upravljanja kroz dva kanala do Skradina i slapova Krke. U to vrijeme predstavnik LLoyda u Šibeniku je bio V. Buratovich sa plavom vrpcom na kapi. Manji parobrod na lopatice Conte Sturmer izgrađen u Trstu 1839. tonaže od 469 tona i snage parnog stroja 140 hp.
Gazzetta di Zara br. 55 od 9. 7. 1844. donosi opis dolaska parobroda IMPERATORE i njegovih putnika u Šibenik
Parobrodom na lopatice IMPERATORE doputovali putnici u Šibenik 29. 6. 1844. godine.
Opis navedenog događanja, prijevod iz štampe:
“Dana 29. lipnja oko 10 ujutro vidjeli smo parobrod zvan Imperatore ulazi u našu luku, i zauzetu obalu s raznim uglednim ljudima iz Trsta i iz Zadra, s oružničkom četom (počasnom stražom). Gužvu okupljene gomile ljudi da joj se dive, harmonija koja je odjekivala u zraku, lutanje čamaca vođenih radoznalošću i zanimanjem, uspon i silazak s njih svake klase ljudi predstavljao je najugodniji prizor.
Prethodio mu je parobrod Conte Sturmer i poslije nekoliko sati Imperatore, srdačno dočekao pristigle strance i odveo ih do slapova Krke, glavnog cilja njihova ugodnog putovanja. Zadivljeni viđenim u 17 popodne sati vratiše se odande, te objedovavši, iziđoše na obalu razmišljajući o katedrali i promatrajući sve što bi prosvijećenom strancu moglo poslužiti za zabavu. Zapažanje izneseno u sličnim okolnostima čini nam se poštenim jedinstveno vidjeti tu mješavinu nacionalnog i stranog, tu jednostavnost odijevanja kod nekih, eleganciju kod drugih, različitim jezicima razgovaraju jedni s drugima čak i drugog spola profinjeno, ti običaji konačno skromni bez divljine, koje nam često nameću zle predrasude. Stanovnici tog kraja tada su srdačnim gostoprimstvom željeli pokazati da dolaze od te ljubazne skupine prihvaćeni i izuzetno dobrodošli.
Sutradan nadolazečeg dana u nedjelju u 4 sata u jutro isplovio je rečeni parobrod, koji je prethodne večeri bio posjetio veliki dio naroda, diveči se eleganciji, prostranosti i luksuzu, i okrenuo se svom povratku.”
Prema gornjem članku iz novina vidimo da su u Šibenik 29. 6. 1844. prispjeli viđeniji putnici višeg društvenog statusa na feštu sv. Petra i Pavla.
I na kraju pregledavajući onodobnu štampu nigdje se ne spomnju ” putnici koji putuju iz zadovoljstva” na feštu.
Za povijest dubrovačkog turizma važan je datum 10. 8. 1844. godine, jer je toga dana činovnik na službi u Gružu upisao u Upisnik dolaska brodova, da je prispio p/b Sturmer sa 153 “passagieri della gita di piacere”. Ovo bi prema tome bio prvi društveni, zabavni izlet, koji je uz dalmatinsku obalu organizirao Austrijski Lloyd.
Maketa parobroda Imperatore.
PRIMJERI
Na slici vidimo parobrod Lloyda od 1300 tona nosivosti prilikom dolaska u luku i gužvu na pramcu koju je izazvala grupa od oko tridesetak putnika. Radi usporedbe o broju turista i apsurdnosti konstatacije da ih je bilo 153 plus članovi posade oko petnajestak na parobrodu Imperatore koji je po nosivosti od 550 tona bio dva i po puta manji nema se što reći kad se pogleda gornja fotografija i da na ostatku parobroda zamislimo još 120 putnika turista i tu gužvu. Iz oglasa LLoyda za putovanje iz 1844. godine vidi se napomena: Ležaji se iznajmljuju po cijeni od fiorina 1, za putovanje, dok ih bude slobodnih.
Slika ilustrira izgled palube prvih parobroda na lopatice (tambure) Austrijskog LLoyda. Parobrodi nisu imali komandnog mosta, već se parobrodom upravljalo sa krme gdje su se kormilar i kapetan nalazili uz mehanizam za kormilarenje. Na sredini je bio parni stroj sa kotlom za paru i veliki dimnjak. Prema krmi uz kormilo do štive ispod palube bio je salon za putnike a uoklo prema bokovima broda ležaji na kat. Postoji slika siluete parobroda Impreatore i bočni izgled makete. Na upit mjerodavnima u Italiji za sliku parobroda Imperatore, odgovor je “L‘immagine richiesta non è presente sul sito”. Dotična slika nije prisutna na stranici (Imperatore).
Parobrod Selene je izgrađen 1881. godine u Trstu, a bio je dug 78.27, širok 9.45 i visok 6.23 metra. Parni stroj je bio od 751 KS. Imao je 1344 bruto tona i nosivosti neto 813 tona. Na parobrodu su bila 32 ležaja I klase i 20 ležaja II klase. Parobrod je opsluživalo 19 ljudi i bio je u službi firme Lloyd Austriaco iz Trsta.
Putnici slikani na pramcu parobroda Selene za vrijeme vožnje 1896. godine. Kažu neki da su to bili turistički brodovi, ali po slici se da zaključiti da su to vrlo rijetki putnici koji putuju iz dokolice u sredini slike i desno, te četiri vojna lica od kojih je svaki drugog roda vojske, te naš dobrostojeći težak iz Šibenika.