186. godišnjica parobrodskog turizma u Dalmaciji

1838. godine

Putovanje parobrodom Conte Mittrowsky

 

Viscountess Strangford, poznata diplomatkinja, filolog i etnolog boravila je u Šibeniku 1863. godine i ovako opisala  smještaj u Šibeniku:

Budući da je bijedni mali hotel (svratište Pellegrini) u Šibeniku bio sasvim pun, bila  sam veoma zahvalna uvaženom načelniku, gospodinu Piperati, koji me pozvao u kuću gospodina Vincenza Rosettia, najbogatijeg gospodina u gradu, vrlo ugodnog i ljubaznog prijatelja. Kuća je nedavno izgrađena i prekrasno namještena i u nju sam bila primljena sa velikom ljubaznošću. Međutim, bilo mi je drago da sam saznala da su šestorica gospode osnovali kompaniju za izgradnju malog kazališta na ulazu u grad. Koštat će 3000 funti i radovi su trebali zapoćeti prije nekoliko dana.

Današnji turizam poznat kao PLEASURE CRAFT  pojavio se u našim krajevima već 1838. godine. Utmeljenost se zasniva na donjem popisu literature koja datira od 1838. i zadnjim radom iz 1995. godine.

Viaggio di Sua Maesta Federico Augusto, re di Sassonia, alla Dalmazia, Giovani Sartorio, Zara 1838.

Putovanje kralja Saksonskoga iz Trsta u Dalmacia. Danica Ilirska 1838. Prevod prethodnog djela Ljudevita Gaja.
Relazione del viaggio fatto nella primavera dell anno 1838. del re Federico Augusto di Sasonia nell Istria , Dalmazia e Montenegro, Bartolomeo Bisaoletto, Trieste 1841.
Sto trideseta godišnjica parobrodarskog turizma duž naše obale, Dr Rafo Ferri 1968.
Saksonski kralj Fridrih August II u Skradinu i na Krki 1838. Krešimir Čvrljak, Zagreb – Skradin 1995.

DANICA ILIRSKA – Ljudevita Gaja gdje kaže u: Putovanje kralja Saksonskoga iz Trsta u Dalmaciu.

 “Ako se ona izvjestja, koja se u njem o uzvišenom onom putniku nalaze,  jur po sebi zanimiva, tako će doista tim većma varhu jedne pokrajine, koja premda se u tako zvanoj izobraženoh Europi nalazi,
ništanemanje mnogim, i istim domorodcem našim premalo jest poznata.”

Poslije nešto manje od tri mjeseca objave iz pera J. V. Sartoria konzula Saksonije u Trstu koji je imao čast putovati uz  saksonskog kralja Fridrika Augusta Ljudevit Gaj je preveo i u DANICI ILIRSKOJ broj 35. od 1. rujan 1838 i broj 36. od 8. rujna 1838. objavio “Putovanje kralja Saksonskoga iz Tersta u Dalmaciu” u dva nastavka.

 

Parobrod na lopatice Conte Mittrowsky

 

Deveti parobrod u floti Lloyd austriaco imenom Conte Mittrowsky građen samo za prijevoz putnika i pošte dobio je ime po austrijskom plemiću iz Moravske. Bio je dužine 38 metara i 237 tona nosivosti, parni stroj je imao 60 hp i pogonio je brod lopaticama brzinom od 7 – 8 nautičkih milja. Imao je u pričuvi i jedra. Gradnja je završena 1837 godine. Na brodu je na krmi bio salon i nekoliko kabina sa ležajima, te paluba na raspolaganju putnicima. Sjedište Lloyda je bio Trst i polazišna tačka prvog putovanja koje je poduzeo saksonski kralj Fridrik August sa svojom pratnjom Istrom i Dalmacijom. Kako je kralj bio pasionirani botaničar to je uz liječnika, majordoma i ađutanta pozvao na putovanje i tršćanskog profesora botanike Biasoletta. Dio svite bio je i konzul Saske u Trstu Sartorio.

Kapetan na brodu bio je Triskoli, i pod njegovim zapovjedništvom krenuli su u ponedjeljak rano 22. 5. 1838. godine na putovanje od tri tjedna po mirnom moru duž istarske obale do Briona. Poslije Briona parobrod se zaustavio u Puli. U Zadar su  pristali 24. 5. iako je saksonski kralj putovao inkognito isto mu je uprilićen protokolarni prijem. Šibenik su posjetili 25. 5. i poslije razgledanja katedrale i znamenitosti grada sa posebnim brodom sa šest veslača odvezli su se na izlet na Slapove Krke. U svim mjestima po razgledanju zanimljivosti  kralj bi se odvojio sa svojim ađutantom i profesorom Biasolettom te bi se uputili u okolicu i po brdimada da pokupe razne nove vrste flore u tom kraju. Slijedeći dan su posjetili Trogir i poslije se kočijom uputili do Solina i Splita. 27. 5. su proslijedili do Hvara i Visa. Kralj je bio oduševljen vidjevši kako ribari svijećama privlače i love srdele. 28.5. stigli su u Korčulu. 29. 5. pristali su u Gružu i kasnije pješice posjetili Dubovnik. U Kotor su stigli 30. 5. Na konjima su putovali do Cetinja u posjet Njegošu Crnogorskom vladiki. Dan poslije su na konjima otišli do Budve i brodom se vratili 2. 6.u Hercegnovi. 3. 6. po posjeti Orebiću, zaustavili su se na Neretvi u Opuzenu. 4. 6. su pristali u Maskarskoj, gdje se je kralj Fridrik sa pratnjom popeo na Biokovo. U Omišu su se zaustavili 6. 6. odakle je parobrod bez putnika proslijedio do Šibenika da nadopuni zalihe ugljena i istu večer stigao u Split. 8. 6. otputovali su za Lošinj, a dan poslije u Rijeku. 11. 6. popeli su se na Učku i zatim sa pratnjom kočijom zaputili se u Trst.

Prilikom odlaska kralja Fridriha na parobrodu je bio i barun Josip Jelačić koji je od 1837-1841 u Zadru vršio dužnost guvernerova ađutanta.

 

1844. GODINA

Oglas od 25. 6. 1844. godine objvljen u službenim novinama Lloyda Austriaco.

Putovanje parobrodom IMPERATORE

Desetog juna 1844. i kasnije u više navrata objavljeno je upzorenje (AVVISI) u službenom glasilu parobrodarske tvrtke iz Trsta LLOYD AUSTRIACO i lokalnim službenim novinama u Zadru. Prevod oglasa: (svrha putovanja, ZNAČI NA PROSLAVU S. PETRA I PAVLA)

 

  UPOZORENJE

NAVIGACIJA NA PARU AUSTRIJSKOG LLOYDA

Novi brod Imperatore, polazi u petak 28 tekučeg u 2 sata popodne (ako vrijeme dozvoli) odavde za

ŠIBENIK

gdje stiže ujutro slijedećeg dana, znači na proslavu S. Petra i Pavla, gdje će se nači drugi brod Društva s kojim se putnci mogu približti renomiranim, veličanstvenim

SLAPOVIMA RIJEKE KRKE

tik uz antički grad Skradin odakle se vračaju isti dan u Šibenik, na novo odlaze sa Imperatore u zoru dana 30 tekučeg za

ZADAR

i gdje polaze istu večer za TRST gdje je povratak ujutro dana ponedjeljka 1. jula. Cijena putovanja za odlazak i povratak bez razlike na mjesto ostaje fiksna u fiorinima 16. To samo za odlazak i samo za povratak određuje se prema postoječoj tarifi. Ležaji se iznajmljuju po cijeni od fiorina 1, za putovanje, dok ih bude slobodnih. Hrana i piče dobit će se na brodu po stalnim cijenama prema izloženim tarifama.

Pozivaju se putnici da se upišu na vrijeme u Ured za špediciju Društva, gdje se daju potrebne infomacijez za navedeno putovanje.

Trst, 10. lipnja 1844.

 

U nedostatku prave slike s obzirom na 1844. godinu gradnje postoji samo silueta parobroda IMPERATORE

 

Parobrod na lopatice (paddle) Imperatore 13. u floti Lloyd austriaco iz Trsta. Izgrađen u Trstu 1843. bio je namijenjen za dužobalni prevoz tereta, putnika i pošte. Tonaža je bila 545 tona, a pokretao ga je parni stroj od 160 hp.
Kako je bio na prvom putovanju iz Trsta u Šibenik to je prije njega u Šibenik stigao Barone Sturmer manji parobrod na koji su prekrcani putnici zbog lakšeg upravljanja kroz dva kanala do Skradina i slapova Krke. U to vrijeme pretstavnik LLoyda u Šibeniku je bio V. Buratovich sa plavom vrpcom na kapi. Manji parobrod na lopatice Barone Sturmer izgrađen u Trstu 1839. tonaže od 469 tona i snage parnog stroja 140 hp.

 Parobrodom na lopatice IMPERATORE doputovali putnici u Šibenik 29. 6. 1844. godine.

Opis navedenog događanja, prevod iz štampe:

“Dana 29. lipnja oko 10 ujutro vidjeli smo parobrod zvan Imperatore ulazi u našu luku, i zauzetu obalu s raznim uglednim ljudima iz Trsta i iz Zadra, s oružničkom četom (počasnom stražom). Gužvu okupljene gomile ljudi da joj se dive, harmonija koja je odjekivala u zraku, lutanje čamaca vođenih radoznalošću i zanimanjem, uspon i silazak s njih svake klase ljudi predstavljao je najugodniji prizor.

 Prethodio mu je parobrod Conte Sturmer i poslije nekoliko sati Imperatore, srdačno dočekao  pristigle strance i odveo ih do slapova Krke, glavnog cilja njihova ugodnog putovanja. Zadivljeni viđenim u 17 popodne sati vratiše se odande, te objedovavši, iziđoše na obalu razmišljajući o katedrali i promatrajući sve što bi prosvijećenom strancu moglo poslužiti za zabavu. Zapažanje izneseno u sličnim okolnostima čini nam se poštenim jedinstveno vidjeti tu mješavinu nacionalnog i stranog, tu jednostavnost odijevanja kod nekih, eleganciju kod drugih, različitim jezicima razgovaraju jedni s drugima čak i drugog spola profinjeno, ti običaji konačno skromni bez divljine, koje nam često nameću zle predrasude. Stanovnici tog kraja tada su srdačnim gostoprimstvom željeli pokazati da dolaze od te ljubazne skupine prihvaćeni i izuzetno dobrodošli.

Sutradan nadolazečeg dana u nedjelju u 4 sata u jutro isplovio je rečeni parobrod, koji je prethodne večeri bio posjetio  veliki dio naroda, diveči se eleganciji, prostranosti i luksuzu, i okrenuo se svom povratku.”

Prema gornjem članku iz novina vidimo da su u Šibenik 29. 6. 1844. prispjeli viđeniji putnici višeg društvenog statusa.

I na kraju pregledavajući onodobnu štampu nigdje se ne spomnju ” putnici koji putuju iz zadovoljstva”.

Za povijest dubrovačkog turizma važan je datum 10. 8. 1844. godine, jer je toga dana činovnik na službi u Gružu upisao u Upisnik dolaska brodova, da je prispio p/b Sturmer sa 153 “passagieri della gita di piacere”. Ovo bi prema tome bio prvi društveni, zabavni izlet, koji je uz dalmatinsku obalu organizirao Austrijski Lloyd.