Na razglednici iz 1905. godine s lijeve je strane vidljiva podružnica šibenske Secesijske banke koja je bila preko puta današnje kavane Medulić, a porušena je u II svjetskom ratu u savezničkom bombardiranju. Posebno interesntan je nosač na kojem se lijepo vidi prva električna ulična svjetiljka koja je zasvjetlila prilikom elektrifikacije Šibenika na izmjeničnu struju dana 28.08.1895. godine oko 20 sati uvečer kao prva u Evropi i u svijetu ( treba napomenuti da su mnogi gradovi več imali javnu rasvjetu, samo na istosmjernu struju, koja je kasnije svugdje napuštena). Jedna od najstarijih brijačnica uočljiva na nekoj razglednici je brijačnica Vice Škubonje, a vidi se desno u sredini razglednice, između nekadašnje trgovine RIO i Modnog magazina. Poslje II svjetskog rata godinama je u prostoru trgovine RIO bila Brijačko-frizerska zadruga koja je oformljena nakon II svjetskog rata jer je bilo zabranjeno da privatnici imaju svoje brijačke ranje i svi su radili u zadruzi.
Isječak iz prethodne razglednice na kojoj se uočava jednostavnost ulaza u brijačku radnju Vice Škubonje. Na tom mjestu je prije bila slastičarnica, a danas se nalazi trgovina nakita.
Koncem tridesetih godina 20. stoljeća i dalje se nalazila brijačnica na prostoru nekadašnje brijačnice Vice Škubonje. Iznad vrata je uočljiva reklama u obliku balona na kojemu piše Brijačnica, a vidimo je na desnoj strani slike.
Obitelj Červar koja je porijeklom iz Istre, a doselia se u Zadar za vrijeme talijanske okupacije otvorila je svoju brijačku radnju. Na gornjoj razglednici možemo vidjeti da svoju brijačnicu, tj. luksuzno uređeni frizerski salon nazivaju Prva Hrvatska Brijačnica.
Dolaskom u Šibenik dvadesetih godina 20. stoljeća tj. od 1922. godine obitelj Červar otvra brijačko frizersku radnju u kojoj radi Gustav Červar sa suprugom a kasnije i sin Dalibor koji je na istom mjestu radio do mirovine. U vrijeme otvaranja nalazila se je radnja u ulici Kralja Tomislava 5, a poslije II sv. rata na početku Zagrebačke ulice.
Unutašnjast oslikane brijačnice Červar prema dalmatinskim motivima sa starih razglednica. Do stropa su u raznim bojama ispisani naslovi oko 30 raznih dalmatinskih pjesama. U krugovima su otac Gustav i sin Dalibor naslikali 108 motiva sa Jadrana osim Zadra i Rijeke koji su bili pod talijanskom okupacijom. U bombardiranju u drugom svjetskom ratu bilo je uništeno 45 slika koje je Dalibor obnovio. Sama brijačnica sa tako oslikanim zidovima bila je atrakcija kako za mušterije tako i za putnike i namjernike koji su tuda prolazili tako da je gospodin Dalibor često morao ostavljati škare i britvu i tumačiti o svom radu na neobičnom hobiju.
Karlo III Breuer snimljen na vratima svoje brijačke radnje u donjem dijelu Kalelarge 1934. godine. Breuer Karlo III počeo je sa radom u svojoj brijačko radnji 1931. godine.
Karlo III Breuer sa svojim pomoćnikom pred svojom raskošnom brijačnicom i frizerskim salonom snimljen 1944. godine na mjestu preko puta Kazališta gdje je danas već godinama pekara i trgovina za prodaju kruha. Posebno je interesantno što na slici možemo vidjeti jednog od posljednjih potomaka obitelji Mattiazzi koji je nekad sagradio palaču Mattiazzi koja domonira prostorom desno od zgrade Kazališta i Poljanom.
Današnje mjesto na kojem je nekad bila brijačnica u vlasništvu Karla III Breuera.
Brijačnica u vlasništvu Karlo Terzo Breuer na kojoj je snimljen sa svojom suprugom Gretom i sinom te pomočnikom i pomoćnicom 1944. godine.
Brijačnica braće Laurić na fotografiji iz tridesetih godina prošlog stoljeća, smještena u sredini Kalelarge na čijem je mjestu danas zlatarska radnja. Radnja je počela sa radom još 1921. godine.
Brijačnica u vlasništvu Mate Kinkele koja je bila u Kalelargi preko puta današnje optičke radnje. Gospodin Mate Kinkela je u sredini. Brijački salon Kinkela je počeo raditi 1931. godine na adresi Kralja Tomislava 97.
Brijačnica Ostojić
Brijačnica Ostojić na Vanjskom i njena unutrašnjost na najstarijoj slici takvog interijera snimljena 1914. godine. U brijačkoj sjedalici sjedi Mihovil Ostojić koji u krilu drži dvogodišnjeg sina Ivana. Već je imao dva pomoćnika na radu u svojoj brijačnici. Raritet onodobne ikonografije u desnom uglu gore se vidi reljefni portret cara Franje Josipa. Brijačnica Ostojić nalazila se ja na adresi Cesta Mihe Klaića već od 1904. godine i jedna je od najstarijih u Šibeniku.
Brijačnica Ostojić dobiva 1936. godine novog vlasnika Nereja Ostojića. Vlasnik Nerej slikan na vratima svoje frizersko brijačke radnje sa frizerkama i pomoćnicima, te šegrtom. Uz vrata lijevo je natpis “Ulaz za gospodu”, a ostali?
Brijačnica Ostojić je jedna od rijetkih koja je neprekidno bila u funkciji od 1912. godine do početka sedamdesetih godina XX stoljća. Na slici sa početka šezdesetih godina lijevo je Šarić Bore, a desno brijač Ivo Čorkalo. Brijačka stolica lijevo je Američke proizvodnje, firme “KOKEN BARBERS SUPPLY Co” iz St louisa i preživjela je do današnjih dana i izvrsno funkcionira.