Galatea je austrijski parobrod, matične luke Trst (Societa di navigazione a vapore del Lloyd Austriaco in Trieste), sagrađen u Trstu 1871. godine. Zapremine 1338 brt, odnosno 787 nrt, dimenzija 79,4 m dužine, 9,2 m širine, visine nad morem 6,5 m, održavao je prugu između Trsta i Sutomora. Parni stapni stroj sa 966 induciranih KS omogućavao mu je brzinu od oko 12 čv. Na čelu posade od 25 ljudi bio je zapovjednik Martinolić. 14.04.1908. godine potonuo je u šibenskoj luci.
U ono vrijeme Galatea je bila čest motiv na starim šibenskim razglednicama
Izvadak iz šibenske dnevne štampe 15.04.1908. godine pod naslovom “Propast Galatee u šibenskoj luci”.
Jučer po podne oko 3 sata došao je Lloydov parobrod Galatea u zamjeni Bosnie i htio je pristati na jedino moguće pristanište u našoj luci. Duvao je jaki južnjak. More prilično uzburkano. Kao uviek, po ovom vremenu pravac parobrodu bio je zapadna strana mula, kojoj se je iz daljega lagano primicao, tako da je provom mitio krajni ugao u dalečini kao što rade svi drugi parobrodi. U ovom času stroj lagano goni, a buduć da je duvao jak južnjak, bilo je za očekivati, da će brod ići svojim pravcem još više na derivu, kad na jednom kao da ga tko prenio, parobrod dodje sa predjijim dielom na ugao gata, gdje je, uzprkos zapovjedi sa svom snagom natrag, ipak popuzao niz santonin. Dotakao se je veoma lagano, jer nema nikakva traga na kraju gata, ali je bilo za Galateu kobno, jer je to već, stari, iztrošeni parobrod sa tankim, već izjedenim oklopom.
Potonuće Galatee 14.04.1908. godine u šibenskoj luci
Galatea ima oko 40 godina, a nosi 1338 tona. Uslijed udarca, koji mladjem brodu ne bi ništa smetao, otvorila se velika rupa s desne strane prove uprav pod grujama, kako se misli, ne mnogo izpod vode. Brod je odmah počeo puštati vodu. Kušalo se otvor zatvoriti ali bez uspjeha, a kapetan videć da vodu nije moguće svladati pošao je sa provom u kraj. Nastojanje momćadi, da se otvor zatvori, bijaše uzaludno, isto tako bijaše uzaludno nastojanje momćadi c.k. mornarice pod zapovjedništvom gosp. Vj. Susteršića, koji se hvale vrijedno odmah sa ronilcem i svim mogućim priskočili. Brod se je sve više punio vode, tako da su žurno počeli izkrcavati što se dalo. Izkrcalo se dosta toga, ali velika većina tereta ostala je u brodu. Bačve i slično pobacalo se radi veće žurbe u more. Galatea se nagnula na lievi bok. Sa guminam i gvozdenim konopim, koje se vezalo sa desne strane za obalne stupove i uza sidra u zemlju ukopana nastojalo se spriečiti da brod ne potone i da se ne izvrnre. Medjutim težak tetret Galatee odvalio je gvozdeni obalni stup, koji je držao provu. Konopi neki popucali, ali nisu glavne gumine i gvozdeni konop. Galatea je ipak sve više tonula i naginjala se, tako da su se u kasno većer svi iz nje odalečili, a oko 11 sati more je i sa palube ušlo uz veliki šum i strašnu lomljavu u stivu i krmu, tako da se je sva Galatea zanjihala i skoro u more dospila. Iz mora viri prova, desna strana broda i polovina mosta, a krma je skoro sva pod morem. Jarboli i dimnjak nagnuti su veoma na lievu stranu. Slika je uprav žalostna.
Još jedna stara šibenska razglednica s motivom potonuća Galatee
Galateom je zapoviedao gosp. J. Martinolić, koji, premda je zapovijedao kao pravi pomorac i upotriebio sve moguće da spasi brod, ipak je danas bez svoje krivnje veoma žalostan. Gledali smo ga gdje zapovieda, gdje upravlja. Čitali smo mu tugu na licu, i kao da je pitao: zašto ova nesreća?
Odgovor je jedan za sve, koji znadu, da je ovih dana Krka silno nabujala, kako nije u zadnjih 50 godina nikada; koji znadu, da je naša luka užasno zapuštena, kao da je prokleta od c.k. pomorske vlade; koji znadu, da je mulo sagradjen kako ne smije da bude, koji su vidili kako je silna struja Galateu uprav poniela. Svi oni, koji ove stvari razume, znadu, da se je nesreća dogodila, jer se dogoditi morala uslied elmentarne sile, kojoj c.k. vlada nije znala ni htjela metnuti obrane, premda se za to moli ima pedesetak godina. Na ovo ćemo se još povratiti. A već sada kažemo, da bi svu štetu, koju će družtvo i trgovci imati širo Dalmacije, a iznaša valjda preko po milijuna K, imala nadoknaditi c.k. vlada, jer je ona svemu ovome kriva.
Danas dolazi Pluto a valjda i Gigant, da spase ako je moguće, biednu Galateu.
Akcija spašavanja parobroda Galatea
Izvadak iz dnevne štampe 25.04.1908. godine
Još se nije baš zapravo započelo izsisavanjem vode iz ovog potonulog parobroda, jer još nisu dovršene sve pripravne radnje za njegovo izdignuće sa morskog dna. Sinoć se je doduše počelo izsisavati voda sisaljkom Pluta iz Galateine krme, ali više za kušnju. Osobito je interesantno promatrati sve puste pripravne radnje, po kojima se tek vidi, koliko se tu hoće truda, snage a u isto doba i težke odgovornosti, da dodje do cilja, – do spasenja broda. Ronilci neprestano sve ove dane rade oko njega, Pluto i Apollo u njegovoj blizini uviek spremni, a snažnim debelim lancima i konopima osjegurava se Galatea za onaj čas kad ga se počne dizati sa dna morskoga. O daljnjem tieku ovog zanimivog spasavanja izviestit ćemo redovito.
Brod Pluto u akciji spašavanja Galatee