Šibenski park građen je nakon rušenja bastiona Bernardi, koji je zauzimao skoro polovinu gornjeg perivoja. Perivoj je bio dovršen i svečano otvoren na dan 31.05.1896. godine za inauguraciju spomenika Nicoli Tommaseu. Šibenski park tada je po svojem uređenju slovio kao jedan od uređenijih parkova u Dalmaciji.
Gornji šibenski park
Šibenski park na razglednici s početka 20. stoljeća na kojem se vidi fontana koja je imala uzdignuto postolje nad manjim bazenom s dekorativnim elementom ženske figure s posudom na desnom ramenu iz koje se izlijevala voda.
Razglednica prikazuje gornji plato šibenskog perivoja sa fontanom i betonskim statuama ženskih likova, koje simboliziraju četiri godišnja doba. Vidljivo je da su fontana i nasadi bili ograđeni bodljikavom žicom radi zaštite od djece.
Fotografija fontane gornjeg platoa iz tridesetih godina.
Na razglednici šibenskog parka okovanog ledom vidi se fontana koja je okrenta prema kinu Tesla na kojem je reklama za film “Pat Patachona”.
Fontana danas okovana ledom i zaokrenuta prema sjeveru.
Središnji šibenski park
Na razglednici s početka 20. stoljeća lijepo se vidi fontana s ribnjakom u srenjem dijelu parka, koja je u svojoj sredini iznad ozelenjenog sedrenog postolja imala postavljenu statuu negroidnog dječaka (crnca Mora) iz kojeg je prskala voda.
Fotografija iz 1911. godine koja ilustrira šibenski središnji gradski perivoj sa fontanom i statuom Mora u gornjem lijevom uglu. Također je vidljivo mnoštvo dokonih šibenčanki i šibenčana u gospodskim toaletama za vrijeme nedjeljnne šetnje parkom.
Još jedna fotografija koja ilustrira nedjeljnu dokolicu u šibenskom parku gdje je u desnom uglu vidljiva statua Mora. Posebno je interesanto bogatstvo kako muških tako i ženskih toaleta iz onog doba, a specijalno šešira.
Srednjim dijelom šibenskog parka uobičajeno je bilo da lijevom stranom šeću muškarci, a desnom mlade djevojke, što ilustrira ova razglednica.
Središnji dio šibenskog parka pred II svjetski rat i fontana sa koje je uklonjena statua crnca Morčića.
Donji šibenski park
Nikola Tommaseo rođen je 1802. godine u Šibeniku (rodna kuća mu je u blizini samostana Sv. Frane), a umro je 1874. godine u Firenzi. Tommaseo je potjecao iz ugledne trgovačke obitelji, oca Jeronima i majke Kate, rođene Kevešić, a koji su umrli i pokopani u Šibeniku. Bio je poznati filolog, pisac, pjesnik, povjesničar, a ujedno i najistaknutija ličnost svog vremena. Napiso je preko 200 raznih djela na talijanskom i hrvatskom jeziku. Iako odgojen u talijanskom duhu i kulturi Tommaseo je s ponosom tvrdio da “Slavenska krv bije u njegovom srcu”. Autonomaši su ga smatrali svojim uzorom te su mu podigli spomenik 31.05.1896. godine na vrhu stepeništa u gradskom perivoju, koji je uklonjen 1945. godine.
Na fotografiji koju je snimio Jerolim Marasović fotograf diletant iz Skradina može se vidjeti moment prije svečanog otkrivanja spomenika Nicoli Tommaseu na dan 31.05.1896. godine.
Posebno je interesantno na fotografiji poslije samog otkrivanja spomenika kako su se u ono doba fotografije nakon razvijanja na tankom albuminskom papiru ljepile na kartonu većih dimenzija koji mu je davao čvrstoću, ali je ujedno i bio znak prepoznavanja dotičnog umjetnika u ovom slučaju Marasoivića koji sam sebe naziva početnikom (talijanski diletante), uz ornamente cvijetnih uzoraka oko same fotografije.
Izgled šibenskog parka snimljenog sa terase hotela Krka. S obzirom da je baš tog dana otvoren novoizgrađeni park vidljivo je da uz mnoštvo šibenčana park oskudijeva raslinjem, ali se s lijeve strane fotografije može vidjeti cijeli sklop kuća koji je nestao bombardiranjem u II svjetskom ratu, kao i Narodna kavana koju je danas zamjenila gradska knjižnica.
Godine 1896. Nicoli Tommaseu postavljen je spomenik u donjem gradskom parku koji ova razglednica prikazuje, na mjestu gdje je nekada postojala velika lokva za napajenje živine. Tim povodom srušena je i kula do Sv. Frane koja se nalazila na dijelu perivoja. Lik Tommasea izradio je talijanski umjetnik Hector Ximenes.
Razglednica spomenika Nicoli Tommaseu koji prema ideji autora predstavlja slijepog Tommasea na firentinskoj tržnici koji osluškuje događanja oko sebe i diktira ih svom piasaru. Pisar je na spomeniku postavljen bez odjeće u sjedecem položaju podno Tommasea, a zapisuje njegova opažanja. Na razglednici se vidi Tommsaeova ruka koja je jedini preživjeli dio sa spomenika.
Fotografija predstavlja Vladimira Nazora sa šibenskom kapom, snimljenog u šibenskom parku pokraj spomenika Nicoli Tommaseu, koji je sa ZAVNOH-om u drugom mjesecu 1945. godine boravio u Šibeniku. Jedna Nazorova primjedba je presudila, te je spomenik uklonjen.
Ruka sa spomenika Nicoli Tommaseu pretopljenog u tvornici u Crnici nakon skidanja sa postamenta iz gradskog parka 1945. godine. Ruka je ipak sačuvana i na posebnom je mjestu na drvenom postamentu izložena u muzeju simpatizera Dalmacije u Italiji. Ruku je muzeju poklonio pobratim Ulisse Donati.