Na planu grada Zadra u Petermanovu vodiću za Dalmaciju iz 1899. godine pod brojem jedan i dva se mogu vidjeti tlocrti dvaju peterokutnih bastiona. Sagrađeni su 1829. godine po nalogu Austrije da bi se Zadar ojačao obrambeno sa sjevernoistočne strane prema luci i gradu na poluotoku.
Pogled na zadarski poluotok preko bastiona Fortini iz 1880. godine. Uvale ispod peterostranog bastiona su još nenasute. Lijevo je jedan od dva bastiona “Fortini” izgrađen 1829. godine.
1.
Peterokutna utvrda koja je izgrađena na sjeveroistoku gradske luke kada je razvojačen bastion Grimani i pretvoren u gradski perivoj. Zbog smanjenja ratnih opasnosti sa sjevera koristili su se kao barutane.
2.
Na dijelu slike desno, tj. prema jugozapadu od bastiona (Zadar Fortini) još uvijek je uvala “Valle di poveri” pličina koja nije nasuta i sa lijeve strane slike su dva toaleta (wc) i porporela do mula za brodove sa uskim čuvanim prolazom prema Fortinima.
3.
Nasip na sjeverozapadnoj strani bastiona sa puškarnicama prema jugu tj. bastionu sv. Marcela i austrijskim vojnikom na straži .
4.
U sredini slike se vidi nenasuti dio nekadašnjeg otoka, tj. sjeveroistočni dio bedema lijevo u sjeni bastion Grimani a desno prije bastion sv. Marcele a kasnije Moro. Sredinom slike dominira crkva sv. Šimuna sa zvonikom.
5.
Zadarske zidine sa dijelom obale na kojima je danas poluotok povezan sa mostom zaleđem i u pozadini zvonik crkve sv. Krševana.
6.
Dio između dva bastiona sa sjevera koji je služio kao pristanište za male lokalne otočke brodice. Lijevo gore se nazire dio crkve sv. Donata, ali uz nju još nema na vidiku zvonika crkve sv. Anastazije ili danas više poznate kao crkva sv. Stošije. Zvonik sv. Stošije od prvog kata naviše je sagrađen po nacrtu engleskog arhitekta T. G. Jacksona 1892. godine u stilu neoromantike.